Emocionalno prejedanje je kompleksan poremećaj koji uključuje konzumiranje velikih količina hrane kao odgovor na emocionalne potrebe, umjesto fizičke gladi. Ovaj fenomen je postao predmet sve većeg interesa u oblasti nutricionizma i mentalnog zdravlja.
Emocionalno prejedanje se definiše kao konzumacija velikih količina hrane u odgovoru na osjećaje umjesto fizičke gladi. Osobe koje se emocionalno prejedaju često koriste hranu kao način da se nose sa stresom, tugom, dosadom, usamljenošću ili drugim intenzivnim emocijama. Emocionalno prejedanje se razlikuje od poremećaja ishrane poput bulimije ili anoreksije, iako može biti i povezano sa njima.
Uzroci i okidači mogu biti različiti, od emocionalnih, bihevioralnih, psiholoških do različitih faktora koji utiču iz vanjske sredine.
Emocionalni uzroci
- Stres: Jedan od najčešćih okidača. Ljudi često jedu kako bi umanjili osjećaj stresa.
- Tuga i depresija: Osjećaji tuge ili depresije mogu potaknuti emocionalno prejedanje kao način utjehe.
- Dosada ili usamljenost: Neki ljudi se prejedaju kad se osjećaju usamljeno ili dosadno.
- Anksioznost: Osjećaj tjeskobe može potaknuti prejedanje kao pokušaj smirivanja.
- Nisko samopoštovanje: Ljudi s niskim samopoštovanjem mogu koristiti hranu kao izvor utjehe.
Bihevioralni i psihološki uzroci
- Navike iz djetinjstva: naučeni obrazac ponašanja da se hrana koristi kao nagrada ili za utjehu može dovesti do emocionalnog prejedanja.
- Negativni obrazac razmišljanja: pesimistični stavovi i negativno razmišljanje mogu doprinijeti.
- Nedostatak vještina nošenja sa emocijama: Neznanje kako zdravo upravljati emocijama.
- Društveni pritisak i očekivanja: Socijalni pritisci, uključujući ona vezana uz izgled i težinu.
Fiziološki i biološki uzroci
- Hormonske fluktuacije: Promjene u hormonima mogu uticati na apetit i emocionalno stanje.
- Nedostatak sna: Nedostatak sna može povećati osjećaj gladi i smanjiti sposobnost upravljanja emocijama.
Faktori sredine
- Dostupnost hrane: Lahka dostupnost nezdrave hrane olakšava emocionalno prejedanje.
- Medijski uticaj: Izloženost medijima koji promoviraju nezdrave prehrambene navike.
Kulturološki i socijalni uzroci
- Društveni događaji: Društvena okupljanja koja se fokusiraju na hranu mogu potaknuti prejedanje.
- Kulturološke norme: U nekim kulturama, postoji naglasak na obilnim obrocima i jelu kao središnjem dijelu društvenih događanja.
Svaki od ovih faktora može doprinijeti razvoju emocionalnog prejedanja, a često se radi o kombinaciji više faktora. Razumijevanje i prepoznavanje ovih uzroka je ključno za pružanje efikasne podrške i liječenja.
Posljedice emocionalnog prejedanja
Emocionalno prejedanje, koje je često posljedica poremećaja psihičke ravnoteže, ima dalekosežne posljedice na zdravlje cjelokupnog organizma. To nije samo pitanje fizičke težine; emocionalno prejedanje može imati duboke psihološke, fiziološke i socijalne posljedice.
Psihološke posljedice su mnogobrojne. Emocionalno prejedanje povezano je sa većim stepenom depresije i anksioznosti. Osoba upada u začarani krug, gdje emocionalne poteškoće dovode do prejedanja, što pojačava osjećaj depresije i anksioznosti. Osobe koje se emocionalno prejedaju često se suočavaju s niskim samopoštovanjem, osjećajem stida i krivnje nakon prejedanja, što dodatno pogoršava njihovo emocionalno stanje. I na kraju, dugotrajno emocionalno prejedanje može doprinijeti razvoju poremećaja raspoloženja, uključujući bipolarni poremećaj.
Fizičke posljedice se prevashodno manifestuju kao poremećaj tjelesne mase. Redovno prejedanje vodi akumulaciji suvišnih kalorija, što rezultira prekomjernom tjelesnom masom i gojaznošću koji povećavaju rizik od niza zdravstvenih problema. Gojaznost je veoma važan faktor rizika za razvoj dijabetesa (šećerne bolesti) tipa 2. Emocionalno prejedanje može doprinijeti inzulinskoj rezistenciji, koja je ključni faktor u razvoju ove bolesti. Također, povećava se rizik od hipertenzije, koronarne bolesti srca i moždanog udara zbog visokog krvnog pritiska i poremećaja lipidnog profila povezanih s gojaznošću. Pored svega navedenog, nerijetko ove osobe imaju problema sa funkcioniranjem probavnog sistema. Nastaju i manifestuju se bolesti poput gastroerofagealne reflukne bolesti (GERB) i nealkoholne masne jetre. Nerijetko, nastaju žučni kamenci koji kasnije uzrokuju mnogobrojne probleme za funkcionisanje ne samo probavnog sistema, nego i cjelokupnog organizma.
Uz sve navedeno, osobe koje imaju problem sa emocionalnim prejedanjem susreću se i sa socijalnim posljedicama u smislu socijalne izolacije (osjećaju se izolirano od okruženja zbog osjećaja srama i straha od osude) ali i različitog spektra problema u odnosima sa drugim ljudima
Fizički i psihički zdravstveni problemi mogu smanjiti radnu sposobnost i produktivnost a gojaznost i s njom povezane bolesti značajno povećavaju troškove zdravstvene zaštite, pa ovaj poremećaj ima i svoje ekonomske posljedice na život ne samo pojedinca, nego i cjelokupne porodice odnosno društvene zajednice.
KAKO PREPOZNATI EMOCIONALNO PREJEDANJE?
Razumijevanje i prepoznavanje emocionalnog prejedanja je ključno, kako za pojedince koji se bore s ovim problemom, tako i za zdravstvene radnike koji se bave dijagnosticiranjem i tretmanom. Iako nema formalnih dijagnostičkih kriterija, postoje određeni znakovi i obrasci ponašanja koji mogu ukazivati na prisutnost ovog poremećaja.
| Znaci za prepoznavanje emocionalnog prejedanja | |
| Znak | Pojašnjenje |
| Ponavljane epizode prejedanja bez kontrole | Možete uočiti učestale epizode prejedanja tokom kojih pojedinac gubi kontrolu nad količinom unesene hrane |
| Jedenje sve do tačke nelagode a nerijetko i do nastanka boli | Osoba jede sve dok ne počne osjećati bol u stomaku |
| Jedenje bez osjećaja gladi | Konzumiranje velikih količina hrane čak i kada osoba nije gladna. Nerijetko jede iz navike |
| Sakrivanje prehrambenih navika | Ponekad osobe sa ovim poremećajem tajno jedu, sakrivaju koliko su pojeli i šta su od namirnica jeli |
| Osjećaj krivice i tuge nakon obroka | Nakon obilnog obroka javljaju se izražen osjećaj krivice, stida, tuge i depresivnog raspoloženja |
Dakle, ovaj poremećaj se može dijagnosticirati prevashodno na osnovu samoprocjene, ali svakako i nakon pregleda ljekara i nutricioniste kroz detaljnu anamnezu, te na osnovu psihološke evaluacije.
Tretman psihološkog prejedanja je multidisciplinaran, uključuje psihoterapiju, nutricionističko savjetovanje, a ponekad i medicinsku intervenciju.
KAKO SPRIJEČITI NASTANAK/ RAZVOJ EMOTIVNOG PREJEDANJA?
Poseban akcenat u ovom članku željela bi staviti na prevenciju i samopomoć. Prepoznavanje prvih promjena i znakova u svom ponašanju i sprečavanje napredovanja poremećaja uveliko će olakšati proces liječenja ali i smanjiti komplikacije koje nastaju kao posljedica prekomjernog unosa hrane.
Prevencija i samopomoć kod emocionalnog prejedanja obuhvataju različite strategije koje se fokusiraju na poboljšanje emocionalnog stanja osobe, razvijanje zdravih prehrambenih navika i izgradnju snažnijih mehanizama suočavanja.
Prva mjera bila bi edukacija o poremećaju prejedanja da bi mogli prepoznati i identificirati emocionalne okidače, kako kod sebe tako i kod svojih najbližih. Pored identifikacije potrebno je i da razumijete emocionalne okidače poput prejedanja, stresa, tuge, usamljenosti i dosade. Za identifikaciju uzroka prejedanja može vam pomoći i dnevnik ishrane gdje ćete voditi evidenciju o tome šta, kada i zašto jedete.
Da bi se izborili sa poremećajem prejedanja potrebna vam je jaka volja i usvajanje nekoliko veoma važnih tehnika. Prevashodno, potrebno je da naučite upravljati emocijama uz pomoć kvalificiranog psihoterapeuta, da stvorite zdrave prehrambene strategije sa kvalificiranim nutricionistom. Naravno, neizostavni su fizička aktivnost i podrška sredine.
Upravljanje emocijama podrazumijeva upravljanje onim emocionalnim stanjima koja su okidač za prejedanje. Prakticirajte tehnike opuštanja (npr. duboko disanje), razvijanje pozitivnih misli (zamijenite negativni misli i riječi o sebi i svome tijelu pozitivnim) i na kraju, najvažnije je da učite prepoznati i izražavati emocije na zdrav način.
Kada je riječ o prehrambenim strategijama prevashodno je potrebno uspostaviti redovne obroke u redovnim vremenskim intervalima kako bi se izbjegao ekstremni osjećaj gladi, a nakon toga staviti fokus na umjerenost umjesto restriktivnih dijeta. Vodite računa o veličini porcije, te da detaljno i temeljito ižvačete hranu i uživate u njoj bez ometanja iz vanjske sredine (telefon, tv). I još jedan važan korak nakon uspostave redovnih obroka jeste da osigurate zdrave opcije užine (voće, orašasti plodovi i sl.). Pomozite sebi stvaranjem zdravog okruženja na način da kuhinju i prostor za spremanje hrane organizirate na način koji potiče zdrave izbore. Smanjite iskušenje- nemojte kupovati nezdrave namirnice.
Fizička aktivnost osim što pomaže u smanjenju stresa, oslobađanju napetosti i poboljšanju raspoloženja pomaže i regulaciju tjelesne mase.
Podrška i razumijevanje porodice i prijatelja je jedan od faktora koji uveliko mogu pomoći i olakšati borbu sa ovim poremećajem. Podijelite svoja osjećanja sa svojim najbližim. Također, možete se uključiti u grupe podrške koje vam mogu pružiti osjećaj zajedništva i razumijevanja.
I na kraju, nemojte oklijevati da potražite profesionalnu pomoć. Rad sa psihoterapeutom može vam pomoći u razumijevanju i rješavanju emocionalnih problema koji doprinose prejedanju. Također, važno je da potražite pomoć kvalificiranog nutricioniste uz čiju pomoć ćete razviti zdrave prehrambene navike i zdrav odnos prema hrani. Pored direktne koristi posjeta nutricionisti može imati i pozitivan psihološki efekat u rješavanju problema vezanih za emocionalno prejedanje.
Implementacijom prethodno navedenih strategija, možete ne samo smanjiti učestalost emocionalnog prejedanja već i poboljšati svoje opće zdravlje. Važno je naglasiti da su prevencija i samopomoć procesi koji zahtijevaju vrijeme i strpljenje. Međutim, u nekim slučajevima potrebna je i profesionalna pomoć i djelovanje prema specifičnim potrebama pojedinca kako bi se osiguralo potpuno izlječenje.